Novinar i pisac.
Živi i radi u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
O sebi kaže:
Bosanski pisac (RBiH)… djelao kao novinar cijelu radnu karijeru u sarajevskom listu “Oslobođenje” gdje bješe reporter, kolumnista i urednik. Pisao i za druge listove i časopise, mnogo hodao i bilježio, ekologijom i planinarstvom bavio, a naročitu pažnju posvetio narodnoj/alternativnoj medicini. Strast ovih interesa ga ne napušta…
Knjige:
Kad jednom sretnes prirodu
Najnovija knjiga autora je ona pod naslovom “Kad jednom sretneš prirodu”.
U njoj je skupljeno tridesetgodišnje iskustvo i bavljenje tzv. alternativnom medicinom i zdravim življenjem. Na blizu 300 stranica zapisani su stari bosanski recepti, koji se još rijetko mogu naći, iskustva starih travara, ali i najnovija dostignuća na polju narodne medicine.
Autor je u knjizi donio i desetine zanimljivih priča o travarima i travama, receptima, načinima zdrave ishrane i liječenja…
Uz ovu knjigu jednostavno ne trebate ni liječnika ni nutricionistu – to možete postati sami.
Od zdrave ishrane do zdrava života.
Uz knjigu Kad jednom sretneš prirodu, do stabilnog, zdravog i sretnog života.
Postanite sam svoj liječnik i sam svoj kuhar i družite se s prirodom koja je jedinstvena s našim bićem i naći ćete vlastiti put do sreće…
U knjizi su na jednom mjestu recepti starih boanskih travara kojih nema na drugom mjestu, priče o njihovom načinu prirodnog liječenja, plus dvjesto recepata koji pomažu kod svih tegoba i što bi rekla trava iva, „od mrtva pravi živa“…Pročitavši ovu knjigu činite najzdraviju promjenu u svome životu i okrećete se njegovoj biti i suštini…uz pomoć prirode…
Oslobođenje šejtana, sanjaš li tajo?
Ako bismo najnovijem djelu Rame Kolara „Oslobođenje šejtana, sanjaš li tajo“ pristupili iz ugla teorije romana i filozofije medija, onda se pred nama ukazuje pravo carstvo njegova diskursa, naracije i stila. A napose je važno to da to kroz Kolarov roman revitalizira vlastito znanstveno i kulturalno biće. Kao što na izvanjski, disciplinarni način pruža promišlja ozbiljnost Kolarova remek djela, u njemu samomu, ali koju valja ’probuditi’, pod čime mislimo na internu vezu između njegova biografskog romana i čitača, i vice versa, sagledanu kroz naočale filozofije medija. Na ovu temu Kolarova knjiga – roman-memoari, ispisuje relevantne nezaobilazne pasaže koje teorija i historija bh-romana neće moći zaobići…
Prema bezbroj njegovih priča, reportaža i novela valjalo bi uraditi film ili barem poneku feljtonsku dramu – tv ili radijsku. Čime skrećemo pozornost na bezmalo hemingvejevsku filmičnost Kolarovih pri-povijesnih reminiscencija, ako smijemo kazati dosegnutih u artističkom pogledu od onih Sidranovih, Jergovićevih, Andrićevih pa i Karahasonovih i Kulenovićevih. Sociologija generacije kao naredna disciplina relevantna za čitanje Kolarove knjige dobija važnost,repsorbiranaje pojavom njegova rukopisa…( Iz recenzije prof. dr Stjepana Šimića).
„Oslobođenje šejtana je roman o ljubavi, ratu i miru, bosanskim ljudima i naravima oslikanim u dva stoljeća a kroz pedeset prijelomnih godina, saga o životu i smrti, ideologiji koja jede ljude, dijaspori i njihovoim tugama, skica diktature i demokracije, mahama i pogotcima, djeci i očevima, izdaji i herojstvu, nama koji se i danas srećemo…Antiratni roman koji se čita u jednom dahu a ostaje zavazda…
“… Jezik kojim se Kolar služi u opisivanju bh političke cirkusijade jeste funkcionalno-zabavna kombinacija visprene žurnalističke dosjetke i provjereno zavodljivog sarajevskog bacačkog slenga koji cijeloj knjizi, daje notu “podnošljive lakoće nepostojanja” (da obrnemo onaj Kunderin naslov, jer mi, s lakoćom, još uvijek, pristajemo na svoje ne-postojanje) uz pomoć koje ovdašnji akteri vlasti (uprkos poraznom društvenom stanju), i dalje ostaju na površini bosanskoherecgovačke političke baruštine…”(Dr. Esad Bajtal)